DILI—Kintu governu konstitusional ne’ebe kontinua lidera husi primeiru ministru Jose Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão promete no mantein atu lori kadoras Greater Sunrise (GS) mai Timor Leste.
“Dada gasudotu mai iha Timor Leste hanesan solusaun viavel ida no ekonomikamente seguru no mos atu hatudu katak ita nia horizonte mak dezenvolvimentu industria petrolifera ida ne’ebe bele kria dividendos ekonomia diretu ba ita nia populasaun sira,” dehan xefi governu Xanana Gusmão iha nia diskursu hafoin simu pose hodi lidera tan V governu konstitusional iha Palacio Nobre, Lahane (08/08).
Greater Sunrise, tuir Xanana, hanesan pilar ekonomiaka ida ne’ebe presiza tebes lori mai TL hodi kria industria petroliferu no loke tan empregu ba timoroan sira. Xanana hatete, dada kadoras mai rai laran sei bele hasae mos taxas kresimentu ekonomia ho lalais hodi dezenvolve nasaun foun ne’e. Nia dehan TL kria daudaun ona dinamika kresimentu progresiva ida, hodi bele rejista taxas krisementu ekonomia lalais liu hotu iha mundu tomak.
Entretantu Xefi estadu Taur Matan Ruak sente kontenti ho esforsu no ambisaun ne’ebe V governu iha liu liu konaba atu lori GS mai TL. “Hau kontenti konaba determinasaun Primeiru Ministru nian no V governu konstitusional atu lori pipeline Sunrise mai Timor, hau konkorda e ne’e krusial tebes ba Timor,” dehan Taur. Tanba ne’e xefi estadu ne’e husu ba V governu atu lidera kazu refere ho argumentasaun ne’ebe seriu greater sunrise mai mai Timor dalan ida diak liu opsaun sira seluk.
Ministru Enerjetika no Rekursu Naturais Alfredo Pires hafoin jornalista husu ninia essforsu konaba asuntu Greater Sunrise ne’e nia garantia atu lori mai TL tanba antes ne’e nia sei kaer kargu nudar secretario estadu rekursu naturais konsege halo ona buat barak atu lori mai. “Iha tinan lima mai ne’e buat ida konntratu tenki mosu ona buat ida konkretu tenki mosu ona areas minarais nian, hau bele fo garantia iha ita nia lima laran,” dehan ministru ne’e.
Maske nune’e nia mos rekoñese no hatete sai ba publiku katak dezafiu ne’ebe to’o agora sei impede GS mak estudu tanba tenki liu husi diskusaun nian no dokumentu sira ne’ebe mak iha ita eziji katak ita tenki tur no diskute. “Atu argumentu ita sei halo mos estudu ida ne’ebe detalhadu la halimar, maske estudu ami halo lubuk ida ona,” dehan tan ministru ne’e.(R-1)